Općina Bogdanovci

• • Pozadina
  

  Općinu Bogdanovci sačinjavaju tri sela: Bogdanovci, Petrovci i Svinjarevci. Općina se nalazi u istočnom dijelu Slavonije, a gravitira prema Vukovaru. Sva tri sela su prije Domovinskog rata bila dio općine Vukovar. Općina je izrazito nacionalno raznolika (Hrvati, Rusini, Srbi, Ukrajinci, Albanci i drugi).

  
  

  Općina Bogdanovci je nastala odlukom usvojenoj na državnoj razini. Sela nisu izravno povezana cestom, te se između sela putuje preko Vukovara. U sva tri sela je nezaposlenost izuzetno velika, te je funkcioniranje same općine velik financijski uteg za žitelje sva tri sela.

  
  

  Bitnija od samih infrastrukturnih nedostataka jest činjenica da je komunikacija između i unutar sela otežana i zbog različitih sudbina, kako samih sela tako i ljudi, tijekom Domovinskog rata. Političke težnje su također različite, te čak i oprečne (u Bogdanovcima je pokrenuta peticija za pripajanjem sela gradu Vukovaru). I unutar samih sela postoje poteškoće u komunikaciji, te postoji manjak povjerenja između povratnika i ostalnika bez obzira na nacionalnost.

  
  

  Sela su izrazito raznolikog nacionalnog sastava. U Petrovcima, najvećem selu u općini s preko 1000 žitelja, većinu čine Rusini i Ukrajinci, no postoji i manji postotak Hrvata i Srba. Bogdanovci su većinsko hrvatsko selo s albanskom manjinom, dok su Svinjarevci također većinski hrvatsko selo, no sa srpskom manjinom.

  
  • Naša uloga
  

  Kao što je vidljivo i iz naših drugih projekata, fokus našega rada je područje istočne Slavonije, gdje se nalazi i općina Bogdanovci. Neki od naših projekata (Nova škola, Identitet i zagrljaj) su fokusirani na Vukovar. No, potrebno je naglasiti kako je teško održati pozitivne trendove u Vukovaru, s ciljem socijalne rekonstrukcije zajednice, ako se zanemari okolica u kojoj mnogi ljudi žive i u težim uvjetima nego građani Vukovara. Iz toga razloga se pozitivni trendovi iz Vukovara ne prelijevaju na okolicu, dok okolica može negativno djelovati na razvoj situacije u Vukovaru. Još jedno bitno obilježje ovih sela je da se mještani istih osjećaju zanemareni kako od države, tako i od jedinica lokalne samouprave (županije). Zato smo smatrali kako je izuzetno bitno pokušati potaknuti pozitivne procese i na ovom području.

  U svrhu toga Nansen dijalog centar 2006. godine proveo je istraživanje na području općine Bogdanovci, svojim sastavom specifične i izrazito multietničke sredine, kako bi utvrdili stvarne potrebe ljudi (što je to što ih tišti), a na temelju kojih bi se moglo djelovati u cilju poboljšanja odnosa među ljudima (međuetnički, ali i drugi) te funkcioniranja same općine.

  
  

  Projekt Općine Bogdanovci je financiran od strane Norveškog ministarstva vanjskih poslova.

  
  • Cilj projekta
  

  Inicirati iskren dijalog i uspostaviti konstruktivnu suradnju među svim ključnim čimbenicima u multietničkoj zajednici općine Bogdanovci. Rezultati istraživanja pomoći će boljem definiraju potreba ljudi zajednici, te potaknuti razmjenu ideja i definiranje vizije budućnosti općine, definiranje mogućih koraka i aktivnosti u kojima će postići suradnju, a gdje njihove etničke i/ili političke razlike neće biti kamen spoticanja.

  
  • Koraci i aktivnosti na projektu
  

  Oformili smo tim koji je radio na provođenju aktivnosti vezanih uz istraživanje o kvaliteti života u općini Bogdanovci.

  
  

  Uspostavili smo kontakt i suradnju s načelnikom općine Bogdanovci kao i predsjednicima mjesnih odbora Svinjarevaca, Petrovaca i Bogdanovaca.

  
  

  Proveli smo istraživanje u općini Bogdanovci na 90 ispitanika što čini gotovo 4% ukupnog stanovništva ove općine metodom slučajnog uzorka (od vrata do vrata) te dubinskim intervjuiranjem ispitanika. Samo istraživanje bilo je fokusirano na tri segmenta života: a) međuljudski odnosi unutar multietničke sredine; b) organizacija školovanja; c) funkcioniranje mjesnih odbora i same općine Bogdanovci.

  
  

  Po završetku obrade podataka provedenog istraživanja isto smo predstavili predstavnicima mjesnih odbora i načelniku općine Bogdanovci te s njima dogovorili daljnje korake buduće suradnje.

  
  

  Sažetak istraživanja možete pročitati OVDJE