Početkom
20. stoljeća Češka je bila jedan od najrazvijenijih dijelova Europe.
Nagli razvoj industrije naveo je češke industrijalce na ulaganja u
drugim dijelovima tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Tako je i čuveni
industrijalac Tomaš Bata početkom tridesetih godina 20. stoljeća odlučio
kod Vukovara podići veliku tvornicu cipela i gumene obuće. Tvornica
je uspješno napredovala, pa je uoči Drugog svjetskog rata zapošljavala
više od 3500 radnika. Tvornička uprava se brinula o cjelokupnom životu
svojih radnika: u sklopu tvornice izgrađena je škola, đački dom,
sportski tereni, hotel, pa čak i aerodrom. U novoizgrađenom Borovu
naselju, popularno nazvanom „Bata villa“ češki su arhitekti František
Gahura, Vladimir Karfik i Antonin Vitek 1931. godine sagradili 122
jednokatne tipizirane stambene zgrade od crvene opeke sa 421 stanom.
Cjelokupni kompleks Batine tvornice sa stambenim naseljem, školom i
hotelom u to je vrijeme bio izraz najmodernije europske industrijske
arhitekture, koja je osmišljavala cjelokupni okvir života radnika. U
vrijeme nagle industrijalizacije Vukovar je zbog Bate postao važno
industrijsko središte u tada još uvijek pretežito agrarno orijentiranoj
Kraljevini Jugoslaviji.
VUKOVAR GRAD SUSRETA KULTURA
Ovdje vam donosimo dvanaest crtica iz Vukovarske povijesti - priče o
životima ljudi i događajima koji su tu povijest "pisali".
Priče za kalendar prikupio je i
napisao dr. sc. Robert Skenderović povjesničar.Razglednice Vukovara za potrebe
kalendara ustupio je Muzej Slavonije - Osijek.Tiskanje kalendara financirao
je UNHCER sredstvima Kraljevine Nizozemske.